Opcije pristupačnosti Pristupačnost


Izlaganje na znanstvenom skupu:...

Voditelj projekta Književnost i kultura pred izazovima digitalnog doba (KKID), doc. dr. sc. Matija Jelača održao je u subotu, 25. listopada 2025. izlaganje „Veliki jezični modeli i književnost – poststrukturalistička perspektiva“ na Konferenciji povodom 75. obljetnice Hrvatskoga filološkog društva: filološko nasljeđe i suvremenost koja se održala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 23. do 25. listopada 2025. godine.  

Sažetak izlaganja:

Eksplozivni i u velikoj mjeri iznenađujući razvoj generativne umjetne inteligencije u posljednjih nekoliko godina obećava i/ili prijeti radikalnim prevratom u svim područjima kojih se dotiče. Hoće li se ta obećanja/prijetnje uistinu ostvariti u većini je slučajeva još uvijek tek predmet spekulacije no i sama je takva mogućnost dovoljna da se na mnogim područjima već sad nameće nužnost suočavanja s potencijalnim izazovima nove tehnološke revolucije. S obzirom da je razvoj velikih jezičnih modela bio posebno izražen, filologija svakako spada u jedno od tih izravno pogođenih područja. Kad je riječ o znanosti o književnosti posebice, već su i trenutne sposobnosti velikih jezičnih modela bile dovoljne da se ponovno otvore rasprave o temeljnim pitanjima discipline, od prirode književnosti, preko problema autorstva i značenja, do pitanja recepcije.

Ovo će se izlaganje usmjeriti na središnje pitanje većine takvih rasprava: mogu li veliki jezični modeli već danas, odnosno hoće li neki budući napredniji sustavi umjetne inteligencije moći stvarati književnost? Tom će se pitanju pristupiti iz perspektive književnoteorijskog nasljeđa poststrukturalizma, pri čemu će naglasak biti na filozofiji razlike Gillesa Deleuzea. Temeljni postulat Deleuzeove kritike reprezentacije jest da reprezentacija ne može zahvatiti singularno već nužno ostaje na razini općeg i partikularnog. Važno je pritom napomenuti da je takva Deleuzeova kritika reprezentacije utemeljena u njegovom privilegiranju estetskog iskustva kao iskustvu prisilnog i nepredvidivog susreta s onim singularnim u umjetničkom djelu. Na tragu takvog Deleuzeovog poimanja estetskog iskustva i njegove kritike filozofije reprezentacije nameće se pitanje koje će poslužiti kao osnovni poticaj ovom izlaganju: mogu li veliki jezični modeli ili općenito sustavi generativne umjetne inteligencije koji djeluju po principu prepoznavanja (općih) obrazaca na temelju statističke obrade velike količine podataka uistinu stvoriti umjetničko djelo kao ono novo, nepredvidivo i singularno?

Web stranica skupa

Popis obavijesti